Ako se vratimo 50 – 60 godina unazad, dakle u jedno duže vremensko razdoblje, vidjet ćemo da je u to vrijeme u Šamcu i Kruševici bilo desetak lovaca, koji su se bavili ovom vrstom sporta.
Budući da je i tada lov bio skup šport on je tada bio privilegija imućnijih koji su zakupninu lovišta plaćali Kotarskom načelstvu u Županji. Nažalost Lovačko društvo danas ne raspolaže podacima iz ranijih godina, odnosno prije osnivanja lovačkog društva u Slavonskom Šamcu, ali prema pričanju starijih lovaca, kao i onih koji se nisu bavili lovom, saznajemo da se kao zakupnik lovišta morao pojaviti jedan od lovaca i zakupiti lovište, a potom je od ostalih lovaca refundirao određeni iznos, kako bi nesmetano mogli izaći u lovište i nesmetano loviti određenu vrstu plemenite divljači. Tako je jedno vrijeme kao zakupnik lovišta bio lovac Đuro Bačić iz Slavonskog Šamca kbr. 127 za vrijeme stare Jugoslavije, dok se za vrijeme Drugog svjetskog rata nije lovilo ili vrlo malo.
Pored Đure Bačića, kao zastupnika lovišta, sjećamo se i drugih lovaca i to: Mirka Cvitića, njegovog brata Mate Cvitića, Antuna Drkelića, Marka Drkelića, Tonče Sudarevića, Ilije Parađikovića učitelja, Desanke Filipović učiteljice, Josipa Vuskanovića, Ive Ovničevića Karlinog te Joce Listera – svi su bili iz Slavonskog Šamca, te Tome Taranića, Ive Taranića, Andrije Vukovića, Pave Jankovića, Miše Zubovića iz Kruševice. To su bili neorganizirani lovovi nedjeljom i četvrtkom, dakle nije se išlo organizirano kako danas već pojedinačno.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, tadašnji ustroj i tadašnje vlasti, nisu dopustile ovakav način lova, pa su naložile svojim zakonom, kao i drugim aktima, da se građani moraju organizirati putem raznih asocijacija – udruženja, da tako i na taj način ostvaruju svoje želje za lovom i ovom granom sporta, a istovremeno preuzimaju svoja prava i obveze koje im se zakonom propisuju. i tako je u Slavonskom Šamcu osnovano lovačko društvo “Fazan”. Nekako 1946. godine koje je u to vrijeme brojilo desetak članova, bez lovnih pripravnika – stažista.
Prvi lovački ispiti održani su u Županji pri Kotarskom lovačkom savezu 1952. godine, a koji su bili oslobođeni, svi oni koji su se lovom bavili 1947. godine i ranijih godina dok su drugi ovom ispitu morali pristupiti, jer bez ispita nisu mogli biti primljeni u lovačko društvo.
Tijekom Drugog svjetskog rata, s obzirom da se pune četiri godine nije lovilo, u lovištu se namnožilo toliko zečeva da je država stvorila obvezu svakom lovcu, koji je bio dužan tijekom lovne sezone odstrijeliti određen broj (oko 20 komada) za potrebe države. Tako su lovci po završetku lova iz lovišta na prečama (motkama) nosili veći broj zečeva kojima su odmah morali izvaditi iznutricu, te ih željeznicom otpremiti u poduzeće “Vajda” Čakovec, gdje su prerađivani za daljnju ishranu stanovništva. U to vrijeme fazanske divljači bilo je u našem a isto tako i u drugim lovištima manji broj, tako da je bila rijetkost odstrijeliti fazana. Isto tako u lovištu nije bilo srneće divljači, a niti jelenske, jer je lovište ravničarsko i bez većih kompleksa šume, a njegova veličina onda kao i sada iznosi 2.200 hektara lovne površine. Lovci su rado odlazili na rijeku Savu i oveću baru, kanal Saonica, gdje su zimi čekali patke u preletu, a isto tako za vrijeme jakih zima dolazila bi nam mnoga jata divljih gusaka, koje su se često znale prizemljiti na veće komplekse zasijane pšenicom i drugim kulturama, a bilo ih je i na rijeci Savi, čije obale imamo oko 15 kilometara, gdje bi ih lovci u zasjedi često čekali. Po osnivanju lovačkog društva “Fazan” Slavonski Šamac u koje su ušli lovci Slavonskog Šamca i Kruševice, počelo se organizirano raditi i loviti. Društvo je moralo imati svoja tijela upravljanja, koja su brinula o radu Društva, unapređenju lovišta i o svemu drugom što je od koristi za Društvo. Pedeset godina pa na ovamo Društvo je kontinuirano održavalo svoje lovačke zabave, koje su iz godine u godinu bile sve posjećenije. Sredstva dobivana na ovim zabavama, Društvo je koristilo za nabavku fazanske divljači, radi napučivanja lovišta i radi osvježenja krvi.
Kod organiziranja naših zabava imali smo pomoć od naših poduzeća, koja su nam iz svojeg proizvodnog programa ustupala razne predmete i tako upotpunili i obogatili našu tombolu u kojoj je bila i zastupljena divljač iz našeg lovišta. Pomoć smo imali i od sitnih obrtnika te mjesne zajednice, a sada općine Slavonski Šamac.
Jedno vrijeme, a to je bilo sedamdesetih godina Društvo je u svoje lovište znalo godišnje primiti po grupu lovaca turista iz inozemstva (Italija) gdje su znali uloviti određen broj fazanske divljači a tako i zeca što su plaćali devizama , a ta sredstva bi Društvo koristilo za svoje potrebe. Budući da u zadnje vrijeme lovište moramo napučivati fazanskom divljači a tako i zecom, to je nekako odmah tj. za kratko vrijeme odlučeno da se strani lovci turisti ne pozivaju, već da se lovačke obveze povećaju i tako na taj način podmire sve obveze i troškovi Društva.
Danas lovačko društvo “Fazan” Slavonski Šamac – Kruševica, broji 31 člana. Lovnih pripravnika zadnje dvije godine nema, a oni koji su bili pripravnici 2005. i 2006. godine su uspjehom su položili lovački ispit i aktivno se uključili u rad lovačkog društva. Stariji lovci s određenim iskustvom u njima vide svoje dostojne nasljednike u ovoj grani sporta.
Za napomenuti je , da Društvo u svom radu nema nekih većih poteškoća. Redovno održava svoje Zborove lovaca, sjednice Izvršnog odbora, te Godišnje izvještajne skupštine, a svake četvrte i Izbornu skupštinu, na skupštinama se podnose sva potrebna izvješća, a posebno Obračun-bilance i blagajničko izvješće, te Izvješće o radu u protekloj godini.
Materijali sa godišnjih skupština uredno su odloženi, a isto tako po jedan primjerak Zapisnika i obračuna dostavlja se redovito Općini na uvid.
Dužnost predsjednika Društva obnaša Miroslav Babić, tajnika Marko Ćosić, blagajnika Antun Ćosić, lovnika Josip Kocić.
Lovna površina kako je ranije naprijed rečeno iznosi 2.200 hektara, na kojoj nam je prisutan zec, fazan, a u zadnje vrijeme ili odmah nakon završetka Domovinskog rata pojavljuje se veći broj srneće divljači koje smo prije rata imali u daleko manjem broju.
Stalna briga, a to je konačno i cilj svakog lovačkog društva, je briga o uzgoju i ishrani plemenite divljači o čemu se vodi posebna pažnja. Tako lovačko društvo kontinuirano, svake godine u lovište ubaci stotinjak odraslih fazana sposobnih za život u slobodnoj prirodi. Već dugi niz godina fazansku divljač nabavljamo u fazaneriji “Mario” d.o.o. Oprisavci koji nam je glavni dobavljač odraslih fazana s kojim smo i više nego zadovoljni. Zahvaljujući sporazumom sa Brodsko-posavskom županijom u lovište smo ispustili 2004. i 2005. godine tridesetak komada zečeva što će puno značiti za osvježenje krvi i očuvanje matičnog fonda.
Lovci svake godine u ljetnom periodu obnavljaju hranilišta za fazansku divljač u koja unose hranu naročito za vrijeme jakih zima i dubokog snijega. Tako svaki lovac mora imati svoje hranilište koje mora paziti i o njemu voditi računa. U lovištu je dovoljan broj visokih čeka i osmatračnica te hranilišta (jasala) za srneću divljač, kako to nalaže lovno gospodarska osnova.
Za naglasiti je da Društvo već godinama, sustavno radi na izgradnji i poboljšanju lovačke infrastrukture, pa je u zadnjih nekoliko godina, pored lovačke kuće izgradilo strelište, prihvatilište za fazanske piliće, izgrađena je sjenica u kojem sklopu je i vanjska (krušna peć), sa većim automatskim ražnjem, šupa za ostavu alata i drva, ručna pumpa za vodu Fontana. Želja lovaca bila je izgradnja i kopanje bunara u dvorištu i postavljanje đerme, što smo konačno 2004. godine realizirali i time zaokružili ovu za Slavoniju prepoznatljivu cjelinu.
Da bi u dvorištu lovačke kuće podigli đeram u pomoć nam je priskočio Franjo Milošević iz Kruševice koji nam je darovao dva hrasta od kojih smo sastavili đeram koji sada daje lijepu sliku cijelom prostoru na kojem se nalazi.
Društvo je zahvaljujući Općini dobilo na uživanje i korištenje zemljište, na kojem je izgrađen lovačka kuća, te se potrudilo da ovu površinu propisno ogradi, što je i učinjeno 2003. godine, pa tako sada Lovačko društvo ima 4000 m2 ograđenog prostora za obavljanje svojih aktivnosti. Isto tako u blizini kuće ustupljena su nam dva kat. Jutra zemljišta koje nam služi kao remiza, na kojem svake godine zasijemo kukuruz za prehranu plemenite divljači.
Disciplina je prisutna u svim segmentima djelovanja Društva, kako odazivanjem lovaca na zborove lovaca ili druge sastanke, plaćanju svojih obveza koje su danas po svakom lovcu cca 1.000,00 kn. Svi radovi se prema Pravilniku o raspodjeli plemenite divljači i njenih dijelova boduju pa se prema tome i vrši raspodjela plemenite divljači. Tako su ove godine lovci prema zasluzi razvrstani u tri grupe i prema tomu im je podijeljena divljač radi odstrjela na koju raspodjelu nije bilo primjedbi. Ovakav način raspodjele Društvo ima dugi niz godina.
Sezonu lova na plemenitu divljač Društvo je otvorilo 19. listopada 2008. godine i o tome na vrijeme obavijestilo Policijsku upravu Brodsko-posavsku radi vršenja eventualnog nadzora ispravnosti lovaca prilikom odlaska u lov kao i lovačkog naoružanja. Lovovi se, kao i do sada, odvijaju kako je to kalendarom lova predviđeno, u kojem su određeni pravci kretanja, zborna mjesta radi odlaska u lov, kao i zborna mjesta kod rastanka radi popisa odstrijeljene divljači. Zatvorenje lova, prema Zaključku sa sjednice Izvršnog odbora od 02.10.2008. godine predviđeno je za 04. siječanj 2009. godine, što je potvrđeno i na Zboru lovaca održanom pred početak lovne sezone 18.10.2008.
Po završetku lova na plemenitu divljač, Društvo će organizirati šest lovova na štetočine, u kojima su dužni učestvovati svi lovci i lovni pripravnici. Nakon što završe ovi lovovi, Društvo je dužno u svojem lovištu obaviti proljetno prebrojavanje plemenite divljači na što nas obvezuje zakon o lovstvu RH, i tako utvrditi broj plemenite divljači, koji se u proljetnom dijelu nalazi u lovištu. Poslije prebrojavanja dolaze pripreme za održavanje Izvještajne godišnje skupštine koja će se održati krajem ožujka ili odmah početkom travnja 2009. godine.
Nakon što se završe ove aktivnosti, lovci se u proljetnom i ljetnom dijelu. Kada je lovostaj na zec i fazana, aktiviraju na uređenju okoliša oko lovačke kuće, izgradnji i popravku dotrajalih lovno-tehničkih objekata u lovištu u lovištu i svega drugog što je potrebno za iduću sezonu lova.
Društvo nastoji da ima stalno dobre među društvene odnose sa susjednim lovačkim društvima i udrugama, te Zajednicom udruga lovaca Slavonski Brod. Isto tako imamo vrlo dobre međusobne u među društvene odnose sa udrugama i društvima koja djeluju na području naše Općine.
Budući da se približava konac godine, lovci su do 15.10.2008. prema Društvu izmirili sve svoje društvene obveze, kao što su članarine, zakupnina lovišta i osiguranje istog, tako da prema Društvu nema više nikakvih obveza od strane lovaca, a ni Društvo danas nema nikakvih financijskih obveza prema svojim potraživačima i nada se ovu godinu završiti s uspjehom, i za Društvo pozitivnim financijskim rezultatom.